Dobra vijest je da zagrljaj za uzvrat ne traži ništa, potpuno je besplatan, ne zahtijeva nikakve posebne uslove, pa „uspijeva“ u svim prilikama. Pod „plaštom“ zagrljaja, horizonti su širi i veseliji, jer moćno napada brige i hrani optimizam.

On sklapa prijateljstva. Jača ih. Budi ljubav. Čuva je… Njegovo veličanstvo – ZAGRLJAJ!

Iako ima status poželjnog začina svakodnevice, ponekad ga sklonimo u ladice, pa tek kada zapadnemo u ozbiljnu krizu, raspišemo „potjernicu“ za njim. Htjeli bi instant rješenje u instant vremenu. Ali, u danu koji traje 24 sata, nama je potrebno grliti se bar šest minuta ili razmijeniti najmanje osam zagrljaja. Zašto? Zato što tek tada možemo računati na sve one privilegije koje nam dodir može pružiti.

Zdravlje čuva pod kontrolom

Ako ste pomislili da je teorija o zagrljaju kao protuteži bolu – mit, tu su znanstvenici da vas razuvjere. Studije uvjerljivo brane tvrdnju da su dodiri melem za sva bolna mjesta. Švedski istraživači objašnjavaju da je čak i utješna ruka na ramenu u trenucima krize vrlo djelotvorna, jer kad god nas neko blago dodiruje, grli ili mazi pokreću se živčana vlakna na našoj koži koja dijelu mozga zaduženom za osjećaje šalju informacije da smo sretni.

Aktiviranjem tzv. C vlakana zaustavljaju se sva ostala koja bi mogla prenijeti poruke o boli, pa ostaje samo osjećaj čistog zadovoljstva.

– Ako promatrate nekog tko nježno miluje i grli drugu osobu ili majku koja grli dijete, imajte na umu da su ti pokreti rezultat aktiviranja „C vlakana“, a ona su osnova dobrog odgoja – kaže profesor Francis McGlone, koji ih je otkrio. – Jedno istraživanje je pokazalo da pacijenti bolje podnose loše vijesti, ako ih doktor prilikom izvještavanja dodirne.

Uostalom, svima bi nam dobro došlo što više zagrljaja i nježnosti

I psiholog Jasna Tintor tvrdi da dodir ima blagotvoran utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

– Tijekom razmjene zagrljaja, mišići se opuštaju i tako se oslobađa sva nakupljena tenzija u tijelu, a živčani sustav se vraća u balans – kaže Jasna. – Ovo potiče bolju prokrvljenost, čime se ublažava bol. Ne zaboravimo i da je dodir važan za jačanje imuniteta, što je pogotovo važno u sezoni virusa i gripa.

Australijsko istraživanje na čelu sa dr Anthony Grantom, psihologom s Univerziteta u Sydneju, pokazalo je da zagrljaj oslobađa oksitocin, hormon koji pokreće osjećaj sigurnosti i snižava nivo kortizola, čime se smanjuju doživljaji stresa, tjeskobe i usamljenosti. Osim toga, dodiri reguliraju krvni pritisak i štite srce, pa ih mnogi stručnjaci prepisuju kao terapiju.

Ljubav nas čini jačim

„Zagrljaj znači: ti me ne ugrožavaš, ne bojim se biti tako blizu tebe, mogu se opustiti, osjetim se kao kod kuće, zaštićen sam i netko me razumije. Tradicija kaže da svaki put kada nekog iskreno zagrlimo, dobijemo još jedan dan života“. Ovo su riječi književnika Paulo Coelha, koje se samo naslanjaju na znanstveno dokazane teorije o veličini zagrljaja.

Podaci istraživanja iz Sjeverne Karoline pokazali su da kada bi se zaljubljeni par grlio na svakih 20 sekundi tokom susreta, nivo oksitocina bi se značajno povećao, a nivo hormona stresa smanjio.

– To se događa zato što zagrljaj zrači osjećaj podrške, a u tom slučaju dolazi do pojačanog lučenja oksitocina, mada su njegovi učinci veći kod žena – kaže vođa istraživanja dr Karen Griffin.

Poznato je da svaki čovjek ima potrebu razmijeniti bar osam, a najbolje bi bilo 13 zagrljaja dnevno, ali da to većina ne čini. Zašto je važno da se grlimo?

– Zato što dodir gradi povjerenje među ljudima, jača osjećaj sigurnosti i bezbrižnosti, utječe na razvoj samopouzdanja. On nam pomaže da se osjećamo voljeno i poštovano, da znamo da smo nekome potrebni, kao što je netko potreban nama. Svaki težak trenutak može se zaboraviti u zagrljaju roditelja, prijatelja, partnera, ali mi se često stidimo nekome na takav način pritrčati u pomoć ili odbijamo da nas drugi utješe dodirom – ističe Tintorova i dodaje da joj se čini da smo izgubili tu kulturu grljenja, što je pogrešno, jer smo se odrekli nečeg što je višestruko djelotvorno.

Sugovornica kaže da je dodir snažniji čuvar ljubavi od poljupca, jer stvara dublju bliskost među partnerima, pa apelira da se parovi grle što više i što duže.

– Ako već imate s kim razmjenjivati tu vrstu nježnosti, nemojte biti škrti i ne dozvolite partneru da škrtari u tome. Postoje ljudi koji će vam reći da se ne vole grliti, ali vjerujte mi, to nije prirodno. Oni vam time šalju poruku da su nesigurni, da ih je neko povrijedio ili da se pored vas ne mogu opustiti i „ogoliti“ – objašnjava psiholog.

Suština zagrljaja je i da nas nauči da ljubav nije jednosmjerna, već dvosmjerna ulica, pa onoliko koliko smo spremni dati, toliko ćemo i dobiti.

– Ali, to ne znači da trebamo praviti računicu koliko smo puta u toku dana nekog zagrlili, nego da uvijek imamo na umu da ako mi nikoga ne grlimo, teško da će netko poželjeti da grli nas. Zato je važno da emitiramo energiju topline, a ne distance – poručuje Tintor.

DUŽI ZAGRLJAJ – VEĆA SREĆA

* Prosječan zagrljaj traje 9,5 sekundi.

* Ljudi u prosjeku provedu 12 sati godišnje grleći se.

* Studije pokazuju da djeca koju roditelji od rođenja nedovoljno grle, kasnije nauče čitati ili hodati i teže se bore sa stresom tijekom života.

* Stručnjaci tvrde da veze u kojima je zagrljaj izuzetak, a ne pravilo, imaju daleko kraći rok trajanja.

* Istraživanje provedeno na Univerzitetu „Emory“ pokazuje da zagrljaj ima moć sanirati svaku emocionalnu ranu, pogotovo onu koju pokreće osjećaj da smo sami, usamljeni, ostavljeni.

* Duži zagrljaj podiže nivo serotonina, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj sreće.

* Dodir može biti zamjena za smijeh i meditaciju jer nas, kako tvrde znanstvenici, uči da živimo u trenutku, prepuštamo se životnoj energiji i pravilno dišemo.

Novosti

Komentari

Pratite nas na FB!

Lajkujte Ženskicu!
X Zatvori